GDPR predstavlja golemu promjenu u načinu na koji doživljavamo i pristupamo privatnosti, obradi i zaštiti podataka. U medijima se to prikazalo na razne načine, od kojih su neki pripomogli razvoju skepse i panike. Za to nema opravdanog razloga…
Pogledajmo neke od zabluda i naše odgovore na njih.
“Radi se o hrpi EU birokracije”
Predstavnici svih zemalja članica sudjelovali su u izradi GDPR-a, a neke su članice izišle sa svojim prijedlozima (osobito je glasna bila Austrija). Zakon bi zapravo na duge staze trebao smanjiti količinu birokracije jer će zakon biti gotovo isti u cijelom EU-u, čime se olakšava poslovanje i širenje u druge države članice.
“Cilj GDPR-a je zarada od kazni”
Kazne su ogromne, to je neosporno – do 20 milijuna eura ili do 4 % ukupnog godišnjeg prihoda tvrtke, no tu su s razlogom. Do sad su kazne velikim tvrtkama predstavljale doslovce sitniš, a sada će se ipak morati zamisliti prije nego se usude Vaše podatke obrađivati na razne nezakonite načine.
“GDPR će uhljebiti na stotine ljudi”
Teško. U Hrvatskoj je već prisutna agencija koja se bavi zaštitom privatnosti, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), koja preuzima ulogu nadzornog tijela za Hrvatsku. Dakle, nema osnivanja novih tijela koja bi rasipala novac.
“GDPR će negativno utjecati na poslovanje”
Ovisi što smatrate pod „negativnim“. Svakoj tvrtki bi trebalo biti od interesa zaštititi podatke korisnika i klijenata na odgovarajući način. Time se stvara dugoročno povjerenje u Vas kao pružatelja usluga. Uostalom, propisi za zaštitu podataka i u nas su prisutni prilično dugo, i to u vrlo dobrom obliku. Sada je samo stvar dorade i naravno primjene tih zakona.
“GDPR korisnicima postavlja dodatne prepreke”
Percepcija javnosti nažalost je takva jer su se svi usklađivati počeli u zadnji čas. Došlo je do naglog bombardiranja korisnika raznim izjavama i e-mailovima koje u većini slučajeva nisu bile ni potrebne.
U svakom slučaju, sada barem možete vidjeti crno na bijelo za što se vaši osobni podaci koriste. Ima puno za čitati? Pa, bilo je i prije, ali toga niste bili ni svjesni…
“Svagdje ću se morati prijaviti”
Upravo suprotno. Naravno da će biti iznimki, ali od tvrtki očekujemo da s vremenom smanje količinu podataka koje prikupljaju jer time smanjuju svoju izloženost. Zasigurno će doći do povećanja broja anonimnih usluga, no o tome završni sud donose upravo kupci.
“Ovo je korak bliže ka masovnom nadzoru”
Radi se o opasnoj zabludi jer bi GDPR trebao imati upravo suprotnu funkciju – vratiti nadzor nad podacima natrag u ruke korisnika. Time bi zapravo trebalo biti lakše izbjeći prekomjerno prikupljanje podataka jer je osobe u većini slučajeva potrebno obavijestiti o njihovu prikupljanju.
Osim toga, čak i ako Vas muče kamere i videonadzor, naš zakon propisuje obavezno isticanje obavijesti o videonadzoru koja mora biti vidljiva i prije nego što uđete u nadzirani prostor.
Hoće li djecu GDPR „istisnuti“ s Interneta?
Neće. Bilo je strahova, ali gotovo sve velike društvene mreže i pružatelji usluga i dalje dopuštaju djeci mlađoj od 16 godina, a starijoj od 13, korištenje njihovih usluga. Novost je potreba za roditeljskim pristankom, što zapravo uopće i nije loša ideja. Roditelji bi općenito trebali u većoj mjeri nadzirati dječje online ponašanje, tako da se radi o dobrom koraku naprijed.
“Tvrtke će masovno napustiti EU”
Iako su neke tvrtke doista tako odlučile, stvar je jednostavna: tržište EU-a preveliko je da bi ga se samo tako zaobišlo, pa će ovaj zakon primjenjivati svi koji žele poslovati s tvrtkama i osobama iz EU-a, a to je većina.
I ne samo to – GDPR bi trebao pomoći ojačavanjem prava i ostalih pojedinaca koji se nalaze izvan EU-a kad tvrtke shvate da se više isplati GDPR primijeniti na sve podatke nego izolirati primjenu samo na podatke iz EU-a. To su najavili i Microsoft, koji zaista to namjerava provesti, i Facebook, iz kojeg obećanja stižu, ali konkretnih pomaka nedostaje.
“Trebat će mi privola da odgovorim na e-mail”
Nakon što Vam potencijalni klijent uputi e-mail, na njega imate pravo odgovoriti. Ono što ne smijete jest nastaviti slati marketinške poruke bez jasne dozvole ili ostvarenog poslovnog odnosa.
“GDPR služi da zaštiti bogate”
Za upite upućene tvrtkama u pravilu se ne zaračunava nikakva naknada, osim ako su opetovani ili izrazito kompleksni. Žaliti se možete i AZOP-u, također potpuno besplatno. GDPR ne poznaje distinkciju između siromašnih i bogatih, a ako išta, znatno je veća šansa da će procuriti podaci bogatih koji su i izloženiji medijskom povećalu. A budući da GDPR dozvoljava izuzetke u svrhu novinarstva i izvještavanja, nije ga moguće koristiti kao „zaštitu“ od objave javnosti zanimljivih podataka.
“Ovo je kraj slobodi medija”
U GDPR-u su predviđena izuzeća i olakšice od primjene u svrhe novinarskog, akademskog, umjetničkog i književnog izražavanja. Cilj je pomiriti pravo na informiranost i slobodu medija s pravima pojedinaca, s time da će se naginjati onom prvome, ako je za vjerovati inicijalnim predviđanjima.
