Mrežni prevaranti prepuni su trikova koje koriste nad mrežno ne(dovoljno) pismenom populacijom, i danas je taj oblik prevare među najrasprostranjenijima u svijetu.
Osim prevara koje vas mogu koštati puno novca, čeka vas još neugodnih iznenađenja kad saznate da trebate poništiti kartice i promijeniti dokumente. Nasreću, složili smo popis nekoliko dobrih savjeta koji će vam pomoći da Internet koristite na sigurniji način.
1. Nemojte ostavljati osobne podatke
Postoje dobri razlozi zašto ih nazivamo ‘osobnima’. Ti podaci pripadaju samo vama i ne biste ih smjeli tako olako dijeliti. Traži li neka tvrtka sken vaše osobne iskaznice? A zašto biste im ga dali? Nemojte, osim ako nemate stopostotno povjerenje u njih ili ste sami zatražili da im date te podatke.
Vaša osobna iskaznica, naprimjer, sadrži vašu sliku, potpis i slične ključne podatke poput OIB-a. Prevarantu je i to dovoljno da vam značajno našteti ako želi! Zato u većini europskih zemalja samo ste policiji obavezni na zahtjev pružiti osobnu iskaznicu.
2. Pratite svoje podatke
Unatoč svesrdnom trudu u današnje je vrijeme teško moguće ne dijeliti barem neke podatke s tvrtkama i uslugama, osim ako vam ne smeta odreći se luksuza modernog društva i živjeti, takoreći, u ‘tehnološkoj pećini’.
Malo tko je spreman na takav korak, pa je drugi najbolji način da pratite s kime dijelite svoje osobne podatke. Pratite sve usluge i za svaku uslugu zabilježite podatke koje ste im dali. Tako ćete imati podsjetnik da tražite brisanje tih podataka jednom kad prestanete koristiti njihove usluge. Što rjeđe dijelite svoje osobne podatke, to je manji rizik od neovlaštenog pristupa.
Čak i ako se nešto dogodi vašim podacima, znat ćete tko im ima pristup, čime će se olakšati pronalazak krivca i smanjiti daljnji rizici od nastanka štete. Prema novom zakonu o privatnosti, Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR), imate pravo tražiti brisanje svojih osobnih podataka u svakom trenutku.
3. Privici e-pošte
Ne otvarajte privitke od sumnjivih pošiljatelja, ali pripazite čak i ako vam se pošiljatelj učini poznat. Premda se danas neželjeni programi sve rjeđe šire preko poruka e-pošte, uvijek se isplati skenirati privitke antivirusnim softverom, jer se i dalje tu i tamo nađe ambiciozni crv, virus ili keylogger.
Najbolja bi obrana zapravo bila da nikad ne otvarate privitke koje niste izričito zatražili od pošiljatelja, bez obzira tko vam šalje poruku.
4. Pazite na phishing
Phishing (od eng. riječi ‘fishing’, slobodnim prijevodom ‘pecanje identiteta’) pokušaj je krađe vaših podataka, i to putem poruka e-pošte ili web-stranica koje izgledaju autentično, a zapravo su u vlasništvu napadača. Naprimjer, možete dobiti poruku e-pošte sa sumnjivom poveznicom koja od vas traži da ‘potvrdite’ neke podatke i odvede vas na stranicu koja izgleda kao Facebook. No izgled vara – lozinka koju unesete ide izravno napadaču koji potom upada u vaše mreže račune. Nikad ne otvarajte sumnjive poveznice!
Ključna stvar na koju treba paziti jest polje pošiljatelja poruke. Ako su poslani s čudne domene, npr. [email protected] umjesto ‘[email protected]’, vjerojatno se radi o pokušaju prevare. Takve poruke možete prepoznati i po tome da često u njima neće biti navedeno vaše ime – jer prevarant ne zna kako se zovete. Nadalje, poznate usluge i stranice nikad vas neće tražiti lozinku ili bilo koje osobne podatke u svrhu ‘provjere’!
Vjerujte, ali provjerite.
Ako se nađete na web-stranici koja djeluje sumnjivo, provjerite adresnu traku. Je li domena prava? Ako izgleda čudno (fabecook.com umjesto facebook.com, npr.), odmah napustite tu stranicu i pokrenite antivirusno skeniranje.
Zna se dogoditi i da dobijete ‘službenu’ poruku e-pošte u kojoj se od vas traži da nazovete broj ‘korisničke podrške’, uglavnom od ‘banke’. Nikad nemojte odgovarati na takve zahtjeve. Zovite samo službene brojeve koji se nalaze na poleđinama kartica. Nikad putem telefona nemojte odavati podatke sa svojih bankovnih kartica!
5. Nemojte unaprijed slati svoj novac
Slanje novca uslugama poput Western Uniona i sl. najbolji je način da se od njega zauvijek oprostite, jer ne postoje mehanizmi žalbe kojima biste novac uspjeli vratiti. Prijenos je brz i pouzdan, no rijetko koja legitimna tvrtka bi od vas izričito inzistirala na takvom načinu slanja novca.
Najčešći način na koji se ljudi opeku su prevare preko e-pošte. Najčešće vas prevaranti mole za pomoć kod slanja basnoslovnih svota novca od kojih će dobar dio ići vama, samo trebate prvo poslati neku siću za rješavanje papirologije… Taj novac više nikada nećete vidjeti.
Danas su česte prevare sa slanjem paketa u inozemstvo. Prevarant vam plati, ali potom tvrdi da paket nije dobio, a PayPal mu bez pitanja vrati novac. Vi ostajete i bez predmeta i bez novca. Nažalost, previše je ljudi nasjelo na takve trikove. Nemojte biti jedan od njih!
6. Provjerite sami
Naišli ste na proizvod ili uslugu koja se čini predobra da bi bila istinita? Pa, vjerojatno i je. Kratkim pretraživanjem interneta saznali biste čuda, i to vjerojatno podatke koje vam neće biti drago vidjeti. Provjerite recenzije prije svake kupnje.
Obratite pozornost i na sjedište tvrtke. Ako je tvrtka iz dalekog istoka, sretno s ostvarivanjem prava na jamstvo ili išta slično. Povrat proizvoda mogao bi vas koštati kao i sam proizvod, i nemate se kome obratiti kako biste ostvarili svoja prava. Takva kupovina može vas stajati skuplje nego što mislite.
7. Javni Wi-Fi je nesiguran
Strpljenje se ponekad isplati. Ako ste daleko od dome ili ureda, a baš morate koristiti javni Wi-Fi u kafiću ili na ulici, koristite ga samo za osnovne svrhe surfanja internetom. Nemojte se preko javnog wi-fija prijavljivati na osjetljive usluge kao mBanking.
Javne wi-fi mreže nisu sigurne. Bilo tko s viškom znanja i vremena može presresti sav mrežni promet između routera i uređaja spojenih na mrežu. Vaše mrežne aktivnosti u suštini su javne.
Niste bespomoćni, naravno. Većina usluga i web stranica koje išta vrijete koriste meke od autentifikacijskih sustava – što možete i sami provjeriti pogledom u adresnu traku preglednika. Ako vidite zeleni lokotić, u teoriji su svi podaci koje šaljete i primate enkriptirani i ne mogu se presresti. To je sasvim dobra zaštita, ali ponekad zakaže bilo zbog propusta u softveru bilo zbog loših postavki. Nemojte da se to dogodi kad baš pristupate svojem tekućem računu. Najbolje je pričekati da dođete kući.
8. Higijena lozinki je bitna
Znamo da je nekad teško zapamtiti jednu lozinku, a kamoli više njih, no to je najbolja stvar koju možete učiniti za sigurnost svojih računa. Mrežne stranice redovito gube lozinke i popise korisnika. Ako koristite istu lozinku i adresu e-pošte na nekoliko web stranica, pitanje je vremena kad će vam netko ‘provaliti’ u njih.
Zato je važno za svaku stranicu imati drugačiju lozinku. Čak i ako dođe do gubitka podataka, ostali su vam računi zaštićeni. Ipak nemojte zapisivati te lozinke negdje na i oko računala. Bolje instalirajte softver za upravljanje lozinkama poput LastPassa i sl. koji će za vas sigurno pohraniti lozinke tako da ih ne morate pamtiti.
9. Pazite na ažuriranja
Premda o automatskom ažuriranju Windowsa 10 možemo reći štošta lošega, redovito je ažuriranje sjajan način da pokrpate eventualne sigurnosne rupe koje maliciozni softver može iskoristiti kako bi vam ukrao podatke. Uzmimo za primjer nedavnu Meltdown grešku koja pogađa Intelove procesore i napadačima omogućuje presretanje podataka iz radne memorije
Nadalje, redovito ažurirajte antivirusni softver. Danas velik broj korisnika ne koristi takve alate zbog posjedovanja sporih tableta i laptopa, ali isplati se pretrpjeti nekoliko postotaka slabije performanse radi sigurnosti. Čak i antivirus koji dolazi s Windowsima pruža osnovnu razinu sigurnosti, dok god ga ažurirate.
Provedite ažuriranje prije nego bude kasno!
10. Zaštitite svoj pametni telefon
Pravo je čudo da ne pridajemo više pažnje mobilnim telefonima ako uzmemo u obzir količinu osobnih podataka koje na njima imamo. Redovito se kradu, gube, ili ostavljaju na javnim mjestima bez nadzora. Zbog toga oni predstavljaju glavnog kandidata za krađu identiteta jer većina nas koristi usluge poput bankarstva ili društvenih mreža.
Pri tome se jako rijetko odjavljujemo iz aplikacija jer nam je draže da se otvaraju jednim dodirom. Neki čak spremaju lozinke u aplikacije za zabilješke. Toliko je podataka koje ne bismo smjeli izgubiti, a držimo ih na tako rizičnom mjestu! Ne radi se samo o izravnim troškovima zamjene telefona, već i zbog rizika od prevare i krađe osobnih podataka!
Lozinke koje vam ukradu s mobitela napadači za čas mogu iskoristiti da u vaše ime naruče predmete u vrijednosti nekoliko tisuća kuna, i to prije nego uopće saznate što se dogodilo. Lako možete izgubiti nadzor nad računima e-pošte i društvenih medija; prevaranti bi u vaše ime također mogli ‘posuditi’ novac od poznanika i nanijeti vam ogromnu reputacijsku štetu.
U svakom trenutku držite mobitel na oku ili jednostavno izbjegavajte na njega pohranjivati osjetljive podatke. Puno je bolje svaki put unositi lozinku nego zvati banku da vam stornira kartice!
Nadamo se da će vam ovi savjeti biti od pomoći da se sigurnije snalazite po Internetu. Bilo bi glupo ne koristiti internetske usluge zbog svih prednosti koji nude, ali se također ne smiju zanemariti određeni sigurnosni rizici. Ipak, uz malo pažnje moći ćete bezbrižno uživati u svim njihovim blagodatima.
