Jeste li ikad na internetu tražili informacije o cijeni, naprimjer kosilica, da bi vam potom na nekoj nevezanoj stranici iskočila reklama o baš toj kosilici koju ste tražili? Jesu li savjeti tražilica (i rezultati) postali sve sličniji vašem svjetonazoru i interesima? Vjerujte nam, ništa od toga nije slučajnost. Iako biheviorističko oglašavanje ponekad može biti korisno, vjerujemo da u većini situacija gubitak privatnosti jednostavno toga nije vrijedan.
No nemojte izgubiti nadu. Postoje načini da se zaštitite, barem donekle.
1. Nemojte se ni prijaviti
Najbolji način da osigurate privatnost svojih podataka jest da ih uopće ne dijelite. Što je manji broj usluga na koji se prijavite i kojima svojevoljno pružite podatke, to je manja šansa da će se od vaših podataka izraditi profili i kompromitirati privatnost.
Budući da to za sobom povlači brisanje računa s većine uobičajenih usluga i društvenih mreža koje su postale dio naše svakodnevice (YouTube, Instagram, Facebook, Google itd.) ova je opcija zaista nešto što ćete koristiti u krajnjoj nuždi ili ako ste zaista zagriženi za privatnost. Ipak, imajte na umu da to zaista jest najsigurnija opcija.
No ono što možete napraviti jest odspojiti račune i na svaki se prijavljivati zasebno. Time ne stvarate sigurnosni rizik jer bi u suprotnom svi vaši računi mogli biti kompromitirani ako vam netko provali u Gmail račun, naprimjer.
Počnimo s još kojim praktičnijim rješenjem.
2. Preuzmite kontrolu
Većina stranica ima svoje kontrolne ploče koje vam omogućuju da se odjavite s nekih vrsta behavioralnog oglašavanja i onemogućite im da saznaju vaše preferencije kako bi vam pružili što relevantnije oglase. I dalje ćete primati oglase, ali bit će generičkog tipa, tj. neće se zasnivati na vašim prethodnim pretraživanjima i demografskim podacima.
Naravno, na vama je na procijenite je li tim stranicama za vjerovati i hoće li uopće uvažiti vaš zahtjev.
3. Odjavite se u cijelosti
Osim raznih usluga koje vas prate, postoje na tisuće tvrtki koje se bave oglašavanjem na način da korištenjem kolačića i piksela za praćenje nadziru vaše ponašanje na internetu. Vaš preglednik također posjeduje jedinstveni ‘otisak prsta’ kojim vas se može identificirati.
‘Nadzor’ je pomalo neprikladna riječ, jer oni nisu u stanju povezati vaš identitet s vašim navikama, barem u načelu. No ako biste radije da vaše aktivnosti na mreži ostanu znane samo vama, postoje načini da i to riješite.
Postoje razne službene stranice koje vam pomažu isključiti bihevioralne oglase. To su najčešće stranice udruženja oglašivačkih tvrtki i sve članice bi trebale uvažiti vaš zahtjev. Tako imamo, naprimjer, stranicu YourAdChoices uz pomoć koje se možete odjaviti s većine sustava praćenja.
I Europska unija ima svojeg konja za trku. Državljani članica EU-a mogu koristiti službeni alat na stranici YourOnlineChoices, a stranica je dostupna i na hrvatskom jeziku.
4. Isključite same oglase
Većina današnjih web-preglednika podržava dodatke za blokiranje reklama. AdBlockPlus, uBlock i Ghostery samo su neki od alternativa. Neki preglednici, naprimjer Opera, sami blokiraju solidnu količinu oglasa. Ti dodaci funkcioniraju na principu blokiranja svih oglasa i raznih skripti koje vas prate. Tako vas stranice neće moći pratiti ni prikazivati oglase.
Neke web-stranice počele su blokirati korisnike koji imaju uključene takve dodatke, jer žive od oglasa pa im korisnici koji ne prikazuju reklame predstavljaju čisti trošak. Na vama je želite li privremeno isključiti blokiranje oglasa ili ih staviti na listu dozvoljenih stranica. Dodatke možete i isključiti za neke stranice ako slučajno kvare njihovu funkcionalnost blokiranjem sadržaja koji je potreban kako bi se stranica ispravno prikazala.
5. Blokirajte kolačiće treće strane
Web-stranice koriste kolačiće kako bi prepoznali korisnike koji ponovno posjećuju web-stranicu te kako bi pohranili njihove postavke. Kolačići također služe za pohranu podataka o prijavi, pa korisnici ne moraju iznova unositi lozinku kako bi se služili web-stranicom.
No kolačići treće strane koriste se uglavnom za potrebe praćenja korisnikovih aktivnosti. Recimo naprimjer da ste posjetili stranicu npr. ‘vecernji.hr’ i dobili kolačić od stranice ‘zli-oglasivac.com’. To je kolačić treće strane jer ga nije postavio ‘vecernji.hr’ već treća strana.
Preglednici vam daju mogućnost da odbijete kolačiće treće strane, i to vam može poslužiti umjesto korištenja savjeta #3. Pripazite jer neke stranice možda neće više raditi kako bi trebalo, pa ćete morati dodati iznimku za prihvaćanje takvih kolačića.
6. Recite ‘ne’ geolociranju
Nove značajke geolociranja već su u poodmaklom stadiju razvoja i naišle su na široku prihvaćenost. Većina ih se koristi u prilično bezazlene svrhe, baš kao i na mobitelima…
S druge strane, većinu web-stranica vaša lokacija uopće ne bi trebala zanimati, ali svejedno pokušavaju saznati te podatke. Gotovo svi preglednici upitat će vas prije nego web-stranici daju te podatke. Ako iz nekog eksplicitnog razloga ti podaci stranici ne trebaju, nemojte im dozvoliti pristup.
Ako vas skočni prozori za dozvolu slanja podataka počnu živcirati, to se može riješiti. U Firefoxu, naprimjer, u adresnu traku utipkajte ‘about:config’ i potom vrijednost opcije ‘geo.enabled’ promijenite u ‘false’ (sve bez navodnika).
7. Značajka ‘Do Not Track’
Opcija ‘Do No Track’ (Nemoj me pratiti) neko je vrijeme dio svih preglednika. Prvotno su je predložili razni znanstvenici koji se bave problematikom mrežne privatnosti. Odabirom te opcije vaš će preglednik web-stranici naglasiti kako ne želi da ga se prati – što znači da stranica ne bi trebala pratiti klikove i pružati behavioralne oglase.
No taj mehanizam nije naišao na širok odjek i nitko vam ne jamči da će se vaš zahtjev uvažiti; zapravo, vrlo vjerojatno neće. Ipak, ništa vas ne košta probati. Označavanje te opcije neće nimalo usporiti rad preglednika, tako da je ne škodi uključiti.
8. Alternativne tražilice
Neki pretraživači interneta, kao što je Google, koriste svoje poveznice za praćenje prije nego vas preusmjere na stranicu na koju ste kliknuli. Možda ste to već primijetili ako ste pokušali kopirati poveznicu izravno sa Google stranice rezultata – dobili ste ‘kobasicu’ od poveznice s hrpom čudnih znakova koja popunjava i nekoliko redova.
To Googleu olakšava analitiku i, naravno, praćenje. Google tako prati i revno prikuplja vašu povijest pretraživanja. Ako uzmemo u obzir da ste vjerojatno (kao i svi mi) pretraživali vrlo osjetljive stvari, to je zaista jako neugodno.
Kako biste tome doskočili možete koristiti tražilice koje u manjoj ili većoj mjeri jamče privatnost, naprimjer DuckDuckGo ili Disconnect, bez značajnog gubitka na kvaliteti pretraživanja.
Dodaci koji rješavaju neke od problema s poveznicama također postoje, kao npr. Google Redirects Fixer & Tracking Remover.
9. Provjerite lokot
Prije nego igdje unesete osjetljive podatke – osobito lozinke i podatke s kreditne kartice, trebate se uvjeriti da se nalazite na sigurnoj web-stranici. Preglednici to pokazuju tako što kraj adresne trake prikažu zeleni lokotić. Sigurne web-stranice započinju prefiksom „https:“, a ne samo „http“.
Lokotić je jamstvo da vaše podatke zlonamjerne treće strane neće presresti, tj. ako i presretnu, podaci im neće biti vidljivi jer su enkriptirani.