Paket mjera za pametne granice Europska je komisija prvi put predložila 2013. godine. Dio je do cjelokupne strategije Sustava ulaza i izlaza (EES) koja za cilj ima ojačavanje vanjskih EU granica (Schengenskih granica).
Sustav, kakav je usvojen u EP-u, prikupljat će razne podatke o nerezidentima EU koji ulaze u EU, uključujući i biometrijske podatke. Zanimljivo, ta će se mjera primjenjivati i na državljane Ujedinjenog Kraljevstva kad UK izađe iz EU-a.
Rješenje je prihvaćeno s ciljem borbe protiv ilegalne imigracije, boravka nakon isteka valjanosti vize i krijumčarenja. Sustav bi također trebao provjerenim osobama omogućiti lakši pristup EU. Radnici na granici tako više neće morati udarati štambilje u putovnice.
Umjesto toga, podaci putnika pohranjivat će se u centralnu bazu podataka. Sustav će prikupljati slike, podatke o putnoj ispravi, nadnevak ulaska i izlaska iz EU i otiske prstiju, a to je biometrijski podatak.
ComputerWeekly izvještava da će se ti podaci zadržavati na rok od 3 do 5 godina. Pristup sustavu imat će odjeli granične policije, tijela za odobravanje viza i mjerodavna ministarstva. No tijela za odobravanje azila neće imati pristup.
Kritičari, među kojima su i neki europarlamentarci, upozoravaju da ta praksa nije u duhu europskog zakonodavstva. Marie-Christine Vergiat, francuska zastupnica Ljevičarske fronte, smatra da „[je sada ovo] prvenstveno sustav za identifikaciju ljudi u situacijama nepravilne imigracije i ubrzanje deportacija“, i dodaje da se „Europa pretvara u bunker koji podriva vlastite vrijednosti i traži žrtvenu janjad umjesto da se suoči sa svojim problemima i ispuni svoje međunarodne obaveze“.
Njemačka europarlamentarka Cornelia Ernst izjavila je: „Ovo će koštati milijune eura i sramota je za Europsku uniju“. Članica je Ujedinjene europske ljevice / Nordijske zelene ljevice, koja se izričito protivi, kako smatraju, ovome obliku masovnog prikupljanja podataka o putnicima.
S druge strane, slovenska europarlamentarka Tanja Fajon tvrdi: „Ovaj novi sustav dio je mjera koji pomažu uspostavljanju moderniziranijeg nadzora granica. To će olakšati putovanje, istovremeno povećavajući sigurnost, što je nužno ako želimo da Schengenski prostor efikasno funkcionira“.
Pristaše navode i prednosti u vidu sprečavanja organiziranog kriminala i pomoći u borbi protiv terorizma.
Sličan dogovor o podjeli podataka o putnicima s Kanadom Sud Europske unije nedavno je proglasio nevažećim.
Ipak, stvari su ovdje nešto drugačije jer se radi o podacima nerezidenata. Njihovi podaci nisu zaštićeni na jednak način kao i podaci EU rezidenata. To vrijedi i za nadolazeću Uredbu o zaštiti osobnih podataka (GDPR), koja vrijedi samo za EU rezidente.
Možemo očekivati da će se ove mjere na kraju ipak uvesti, a prema planu Europske komisije, to će se dogoditi najkasnije početkom 2020.
