Vladin prijedlog Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka razbjesnio je javnost, a osobito vlasnike privatnih tvrtki.
Opća uredba o zaštiti podataka, naime, propisuje velike kazne svim prekršiteljima propisa za zaštitu privatnosti i podataka. Međutim, u prijedlogu Zakona su se dosjetili izuzeti državni aparat od ikakve odgovornosti svaljujući kaznenu odgovornost isključivo na privatni sektor.
Popis je dugačak
Prema čl. 45. i 47., od kazni su izuzeti praktički svi osim „poduzeća“. To u prijevodu znači da je popis tijela izvan zakona poduži: Od HZZO-a, HZZ-a, vodovoda, autocesta, sve do Hrvatske pošte, centara za tehnički pregled ili čak HEP-a, prenosi Poslovni.
Ne samo da se sama tijela neće moći kazniti, već propis izuzima i odgovorne osobe koje u tim poduzećima rade. Dakle, podaci se mogu gubiti bez ikakvog straha da će za to netko snositi odgovornost.
Udarac po novčaniku
Tijelo zaduženo za provedbu GDPR-a, Agencija za zaštitu podataka (AZOP), imat će pravo za najteže prekršaje naplatiti kazne u iznosu do 20 milijuna eura odnosno 4 % ukupnog godišnjeg prometa tvrtke na globalnoj razini, štogod je veće.
Kažnjavat će se i odgovorne osobe neovisno o njihovom trenutnom radnom mjestu, naravno samo kod poduzeća. Ovisno o težini prekršaja, odgovorne se osobe mogu kazniti s 5 do 500 tisuća kuna. K tome se odgovorne osobe i poduzeća dalje mogu privatno tužiti od strane oštećenih osoba.
Kazne do 50 tisuća kuna čekaju vas ako ne obilježite prostor pod video nadzorom, a isti iznos čeka i zaposlenike Agencije koji neovlašteno otkriju povjerljive podatke.
Naplata kazni teći će prisilnim putem nakon roka od 15 dana, a kazne će se uplaćivati izravno u Državni proračun. Zanimljivo je da prijedlog Zakona spominje i mogućnost plaćanja kazne u obrocima.
Prekršitelje iz privatnog sektora čeka u nekim slučajevima čeka i javna objava rješenja, prvenstveno ako su se oglušili na kazne, ako je kazna veća od 100 tisuća kuna ili ako se tiče obrade podataka maloljetnika, odnosno posebnih kategorija podataka.
Ministar uprave Lovro Kuščević u izjavi za Jutarnji prijedlog Zakona opravdava činjenicom da država ne može prekršajno odgovarati, jer je to „u suprotnosti s Prekršajnim zakonom, članak 62, stavak 1.“
Oglasila se i EK
Nasreću, prenosi Poslovni, Europska se komisija ne slaže s takvim prijedlogom zakona. Da se takav zakon prihvati, tvrde, pokrenuli bi postupak ispravka jer nije u duhu izvornog zakona koji predviđa barem nekakav oblik sankcioniranja za sve prekršitelje.
Jasno je da u nekim slučajevima takve kazne nemaju smisla, jer se doslovce radi o fiktivnom pretakanju unutar jednog te istog proračuna, ali držimo da bi odgovorne osobe trebale snositi jednaku odgovornost kao i one unutar privatnih poduzeća. Sve manje je diskriminatorno, a možda i neustavno.
Čeka se daljnja reakcija nadležnog Ministarstva, za koju se nadamo da će na pošteniji način urediti problematiku odgovornosti javnih tijela. Prijedlog je u fazi javne rasprave, a svoj komentar možete dati ovdje.
Naslovna slika © Bogdan Giuşcă, CC-BY-SA.
