Nema ničeg spornog u želji da se zaštite djeca, a osobito na Internetu koji, valja priznati, zna biti opasan i za odrasle, a kamoli za djecu. Svako malo osvanu novinski napisi o zlostavljanju od strane vršnjaka, pa i samoubojstvima kojima je kumovao Internet.
Neki se, s druge strane, ne slažu s postroženim propisima koje donosi GDPR. Joseph Savirimuthu, predavač pri Sveučilištu u Liverpoolu, smatra da će propisi manje-više djecu u potpunosti izbaciti s društvenih mreža i tvrdi da nove mjere predstavljaju korak unatrag za prava djece.
Što donose nova pravila?
GDPR djecom smatra sve osobe mlađe od 16 godina, mada je državama članicama ostavljena mogućnost da tu granicu spuste na do 13 godina (kako i je do sad, prema trenutnom zakonu).
Očekuje se da će većina država to i napraviti, ali ne sve. Razlog tomu je da je 13 godina dobna granica u američkom zakonu COPPA, koji je postao de facto zakon o djeci na Internetu, a koji malodobnicima brani stvaranje računa na društvenim mrežama bez prethodne roditeljske suglasnosti.
Od država koje nisu spustile granicu na 13 godina izdvajamo Austriju, koja ju je postavila na 14, te Njemačku, Mađarsku i Nizozemsku koji su je ostavili na 16. U toj se skupini za sada nalazi i Hrvatska.
Što s mjerama?
Neki stručnjaci, poput Janice Richardson, smatraju da je promjena dobne granice s 13 na 16 godina učinjeno naprasno, bez konzultacija sa strukom. Ona smatra da su tinejdžeri u prosjeku vrlo svjesni koje podatke dijele i na koji način, a znaju i kako se zaštititi.
Većina dijeli njezino mišljenje i smatra da je u ovom polju GDPR dosta podbacio propisivanjem mjera koje će biti vrlo teško implementirati. Zapitajte se i vi: može li se tinejdžer od 15 godina zaista smatrati djetetom, pa makar u svrhu GDPR-a?
Gospodin Savirimuthu također navodi i da bi zahtijevanje roditeljske privole moglo zapravo narušiti interese djeteta, jer se interesi djeteta i roditelja uopće ne moraju poklapati. Traženje privole u tom bi slučaju bilo kršenje prava djece.
Pitanja iz prakse
Kako ćete kao tvrtka provjeriti valjanost privole? Na to pitanje nitko za sad nije dobio kvalitetan odgovor. Da, djeca smiju stvarati račune samo uz prethodnu suglasnost roditelja… a kako biste vi trebali znati je li ta suglasnost zaista dana?
Većina verifikacijskih metoda nevjerojatno se lako zaobiđe. Preslika osobne? Sjetite se svojih dječjih dana i bit će vam jasno koliko je lako dokopati se osobne roditelja i kriomice je fotografirati. Obrasci za privolu? Dobit ćete škrabotinu od potpisa a koju pojma nemate tko je bio umjetnik.
Što želimo reći? Pa, da u biti ništa osim javnobilježničkih ovjera nije dovoljno čvrst dokaz, ako je zaista jedini cilj zaštititi djecu na Internetu. (To se za sada ne traži.)
Vjerujemo da možete zamisliti kako će stvari dalje teći. Tinejdžeri između, recimo, 13 i 15 godina sigurno će svoju dob ‘zaokružiti’ na 16 godina da izbjegnu ‘glupa pitanja’ prilikom registracije. Društvene mreže, osim onih sofisticiranijih koje korisnike prate na sto načina, neće tako lako moći prepoznati koje su osobe mlađe od 16 godina. Time se zapravo čini korak unatrag jer se svim zalama društvenih mreža opet izlažu svi mlađi od 16 godina – samo što ovoga puta nemamo ni njihove datume rođenja da znamo točno odrediti o kojim se osobama radi.
Ono što bi se vrlo lako moglo dogoditi ako se mjere počnu dosljedno provodile jest da se općenito zabrani registracija osobama mlađim od 16 godina na društvene mreže. To je, upozoravaju mnogi, niti poželjno niti korisno za te osobe.
Ima li rješenja?
Jedna od preporuka je uvođenje posebne korisničke skupine za tinejdžere između 13 i 16 godina koja bi u nekim stvarima bila izolirana od ‘pravog’ iskustva time što im se ne bi prikazivali bihevioralni oglasi i ne bi dolazilo do izrade profila prema njihovim navikama. Time bi se prava na privatnost mlađih ispitanika uravnotežila s njihovim pravom na sudjelovanje u digitalnom društvu.
Čak i da se crni scenariji ostvare, javnim bi se sredstvima mogao potaknuti razvoj platformi namijenjenih izravno mlađim osobama, koje bi im omogućile da na siguran način ispune svoje potrebe za komunikacijom i kreativnim izražavanjem.
Vrijeme će pokazati što će se od ovoga dogoditi, a do tad imajte na umu: ako obrađujete podatke osoba mlađih od 16 godina, potrudite se da dobijete privolu roditelja. Time ćete se osigurati od eventualnih neugodnosti i kazni.
